Doživite veličanstvenu ljepotu Plitvičkih jezera

Ništa se ne može mjeriti s dolaskom na Plitvička jezera koja će svakog čovjeka ostaviti bez daha. I bez teksta, jer svi superlativi upravo pripadaju njima. Najljepša. Najimpozantnija. Najočuvanija. Najposebnija. Čudesnija od bilo kojeg opisa, najživopisnije fotografije ili najboljeg videozapisa. Plitvička jezera su naš najstariji nacionalni park i među prvima su se našla na UNESCO-ovu popisu svjetske prirodne i kulturne baštine. Iako znanost ima racionalna objašnjenja o nastanku ovog prirodnog fenomena, čovjek je oduvijek tražio mitska obilježja koja bi opravdala vanzemaljsku ljepotu ovog mjesta. Tako legenda kaže: da nije bilo Crne kraljice, ne bi bilo ni Plitvičkih jezera. U doba kad je  ovim krajevima vladala strašna suša, ispaćeni narod tražio je spas u skrivenim dubinama špilja zazivajući kišu. Crna kraljica uslišila je vapaje i spustila silnu kišu, a zaostala voda stvorila je jezera. Najveću količinu vode jezerima donose Crna i Bijela rijeka, nazvane po oblacima koje je prizvala Crna kraljica. Jezera se dijele na Gornja i Donja. Gornja čini 12 jezera, među kojima su i dva najveća, Kozjak i Prošćansko jezero. Na Donja otpada tek manji dio jezerske površine, odnosno četiri jezera. 

Plitvice su mnogo više od samih jezera. Da biste u potpunosti upoznali ovaj biser prirode, isplanirajte svoj program posjeta. Plitvička jezera nude vam mnoštvo programa u kojima će svatko pronaći svoju idealnu rutu. Dok se većina ljeti odlučuje posjetiti Plitvička jezera, ona nisu ništa manje čarobna u drugim kalendarskim razdobljima. Svako godišnje doba ima svoju priču, a Plitvička jezera govore tisuću vilinskih jezika u svakom od njih. 

Priroda i društvo Plitvičkih jezera

• Dosad je na Plitvičkim jezerima zabilježena 321 vrsta leptira i 168 vrsta ptica. Plitvička jezera su i stanište ugroženih životinja iz porodice zvijeri: medvjeda, vuka, risa ili vidru. Bez brige nećete ih sresti, malo su sramežljive pa se mogu vidjeti tek noću
• Najpoznatiji šumski stanovnik zasigurno je smeđi medvjed, čije je kretanje godinama predmet pažnje i praćanja
• Prošćansko jezero smješteno je na najvećoj nadmorskoj visini (638 m), a ime je dobio jer ga je narod isprosio od Crne kraljice
• Najveće i najdublje jezero je Kozjak s kojim završava niz Gornjih jezera: dugo je 2,35 km, a najveća mu je dubina 48 metara
• Na sredini Kozjaka nalazi se Štefanijin otok koji je dobio ime po austrijskoj princezi Stephanie koja ga je posjetila 1888. godine; po njemu se ne može šetati, ali se oko njega možete provozati čamcem
• S preko 1460 zabilježenih svojti (vrsta i podvrsta), Plitvice “raspolažu” s oko 30% ukupne flore u Hrvatskoj
• Među endemskim biljnim vrstama posebno se ističu livadni procjepak i hrvatski karanfil 
• U parku rastu čak tri vrste biljki mesožderki te više od 60 svojti orhideja, a među njima je i Gospina papučica, jedna od najugroženijih i najljepših europskih orhideja
• Na Plitvicama se nalazi više od 90 vodopada
• Veliki slap visok je 78 metara te je ujedno najviši vodopad u Hrvatskoj
• Kod Velikog slapa čut ćete pravu grmljavinu vode koja se obrušava preko litice, a najjače se čuje u proljeće i jesen kad je najveća količina vode
• Legenda kaže da je u špilji Šupljari pokraj nestvarno lijepog jezera živio mudri redovnik kod kojega su ljudi redovno dolazili po savjet: špilja se nalazi na Donjim jezerima, a jezero se zove Kaluđerovac
• U Nacionalnom parku su zasad otkrivene 32 špilje u kojima je temperatura uvijek oko 10 stupnjeva
• U špiljama živi jedan od najmanjih puževa na svijetu, manji od milimetra, s prozirnim tijelom i ljuskom